Skip to content

Održana panel rasprava „Kako podmiriti rastuću potražnju za uslugama dugotrajne skrbi za starije osobe?“

prostoru Kuće Europe, 13. svibnja 2026. godine,  održana je panel rasprava „Kako podmiriti rastuću potražnju za uslugama dugotrajne skrbi za starije osobe“ u organizaciji CERANEO – Centra za razvoj neprofitnih organizacija u okviru aktivnosti Europske mreže za analizu socijalne politike, kao projekt Europske komisije.

Panel je okupio 78 sudionika stručnjaka i predstavnika dionika iz područja socijalne politike, zdravstva, socijalnog rada i socijalne skrbi te zainteresiranih građana iz različitih županija, gradova, ministarstava, ustanova, organizacija civilnog društva, akademske zajednice i privatnog sektora.

Skup je otvorila i pozdravila Judita Cuculić Župa, viša savjetnica za provedbu europskog semestra, predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj, naglasivši koliko je tema relevantna na europskoj razini, ali i na razini Republike Hrvatske.

Uvodno izlaganje „Dostupnost i karakteristike usluga dugotrajne skrbi za starije osobe u Hrvatskoj“ održali su prof.dr.sc. Zoran Šućur i prof.dr.sc. Zdenko Babić, predstavivši znanstvene nalaze o dostupnosti i karakteristikama usluga dugotrajne skrbi za starije osobe u Hrvatskoj, koje je sadržano u izvješću Okruženje za dugotrajnu skrb starih ljudi u Hrvatskoj. Istraživanje je nastalo kao dio aktivnosti u sklopu projekta ESPAN. Predavanje možete pogledati OVDJE.

Cilj panel rasprave bio je istaknuti sve veće potrebe za dugotrajnom skrbi za starije osobe, identificirati ključne probleme korisnika, njihovih obitelji i pružatelja skrbi te produbiti uvid u izazove poput financiranja i nedostatka radne snage.

Strukturirana rasprava otvorila je dijalog o jednom od ključnih društvenih izazova – osiguravanju dostupne, kvalitetne i održive dugotrajne skrbi za starije osobe. Raspravljane su rastuće potrebe za uslugama skrbi te izazovi s kojima se suočava sustav socijalne i zdravstvene zaštite. Istaknuto je kako postojeći kapaciteti i modeli skrbi teško mogu odgovoriti na sve veće potrebe starije populacije, zbog čega je nužno ulagati u razvoj dostupnih socijalnih usluga, edukaciju i jačanje ljudskih resursa te unapređenje javnih politika u području dugotrajne skrbi.

Poseban naglasak stavljen je na potrebu razvoja izvaninstitucionalnih usluga, jačanje podrške u zajednici te važnost međusektorske suradnje u kreiranju održivih modela skrbi. Dobiveni su uvidi u rastuće potrebe dugotrajne skrbi za starije osobe; prepoznati su problemi primatelja skrbi i njihovih obitelji te pružatelja skrbi u javnim, privatnim i neformalnim programima; dobiveni uvidi u bolje razumijevanje izazova financiranja programa i nedostatka kvalificirane radne snage; naznačen potreban okvir suradnje relevantnih dionika kao poticaj za provedbu učinkovite i djelotvorne reforme sustava; dobiveni pouzdani uvidi kao podloga za provedbu empirijskih istraživanja u ovom zanemarenom području, primjeri uspješnog praćenja i pružanja dugotrajne skrbi u Hrvatskoj i u ostalim zemljama Europske unije.

Sudionici su razmijenili primjere dobre prakse u području dugotrajne skrbi, ali isto tako i mogućnosti koje bi mogle biti učinkovite i važne za bolju organiziranost i provedbu usluga. Poseban doprinos raspravi dala su i svjedočanstva osoba koja su imali iskustvo sa smještajem bliskih osoba u domove za starije osobe i njihovoj daljnjoj brizi i njezi, odnosno nedostatku iste. Njihove poruke dodatno su osvijetlile stvarne izazove s kojima se suočavaju najpotrebitije osobe te važnost sustava podrške koji donosi konkretne promjene u životima korisnika.

Panel je jasno pokazao kako i dalje u Hrvatskoj postoje brojni izazovi u pružanju usluga dugotrajne skrbi kao što su: i dalje slabo razvijene izvaninstitucionalne usluge; problem neravnomjerne teritorijalne razvijenosti usluga, sa znatno manjim pristupom u ruralnim i slabije razvijenim područjima; fragmentarnost i nedovoljna integriranost dugotrajne skrbi između zdravstva i sektora socijalne skrbi; problem nadzora i praćenja kvalitete usluga i standarda te problemi nedostatnog financiranja i manjak kvalificirane radne snage.

Zaključeno je kako bi trebala u budućnosti postojati bolja suradnja između zdravstvenog i socijalnog sektora,  razviti i omogućiti veći broj usluga koje bi se pružale korisnicima u njihovim vlastitim domovima te kako je potrebno je unaprijediti kriterije i mehanizme provjere prihoda i imovine pri dodjeli smještaja u domove za starije osobe.

Zahvaljujemo se svim sudionicima na dolasku i sudjelovanju i Kući Europe na ustupljenom prostoru. 😊

Prijava na newsletter

Skip to content